Svetski dan borbe protiv dijabetesa: ŠEĆERNA BOLEST I RADNO MESTO

.

Svetski dan borbe protiv dijabetesa je najveća kampanja za podizanje svesti o ovom oboljenju i uključuje preko milijardu ljudi u preko 160 zemalja. Obeležava se svake godine 14. novembra, na dan rođenja Ser Frederika Bantinga, koji je zajedno sa Čarlsom Bestom otkrio insulin 1922. godine.  Svetski dan borbe protiv dijabetesa su 1991. godine osnovale Međunarodna federacija za dijabetes (International Diabetes Federation – IDF) i Svetska zdravstvena organizacija, a zvanični Dan Ujedinjenih nacija postao je 2006. godine, usvajanjem Rezolucije br. 61/225 Ujedinjenih nacija.

.

Ove godine slogan Svetskog dana borbe protiv dijabetesa je: „Saznajte više i učinite više za osobe obolele od šećerne bolesti na radnim mestima“

.

Globalno, 7 od 10 odraslih, oko 412 miliona ljudi koji boluju od šećerne bolesti su radno sposobni. Za milione zaposlenih, dijabetes je svakodnevna realnost, ali na radnom mestu često može postati izvor stresa, stigme i straha.

Kao deo Svetskog dana borbe protiv šećerne bolesti, ove godine Međunarodna federacija za dijabetes poziva na inkluzivnija i podržavajuća radna mesta gde će osobe obolele od šećerne bolesti osećati podržano, a ne stigmatizovano.

Vreme je da se eliminišu zablude, edukuju poslodavci i neguje okruženje u kojem se zaposleni oboleli od diabetesa osećaju zadovoljno.

Jačanje svesti i razumevanja može da obezbedi radna mesta gde se ljudi koji žive sa dijabetesom osećaju bezbedno, cenjeno i osnaženo da napreduju bez ugrožavanja svog zdravlja ili ambicija.

.

Šećerna bolest i osećaj zadovoljstva na poslu

.

Na globalnom nivou, 430 miliona zaposlenih ljudi se svakodnevno suočava sa stigmatizacijom, diskriminacijom i isključenosti iz pojedinih aktivnosti. Sve navedeno negativno utiče na njihov osećaj zadovoljstva na poslu. Ove godine na Svetski dan borbe protiv šećerne bolesti, pozivaju se poslodavci i zaposleni širom sveta da „Znaju više i učine više za razumevanje osoba obolelih od dijabetesa na poslu“ i započnu promenu za bolji #DiabetesLife.

.

Nezdravo radno okruženje

.

Mnoga radna mesta ne predstavljaju prijatnu atmosferu za zaposlene, posebno za osobe obolele od šećerne bolesti. Nedostatak pravilno izabranih namirnica i obroka, kao fizičke aktivnosti uz nedostatak podrške za mentalno blagostanje negativno se odražava na ljude koji su u riziku od dijabetesa, obolelih od šećerne bolesti i drugih nezaraznih bolesti.

.

Učinite više za dijabetes na poslu

.

Poslodavci moraju preduzeti mere kako bi stvorili bezbedno, podržavajuće i zdravo radno okruženje za ljude obolele od šećerne bolesti, kao i za one koji su u riziku. Podržite naš poziv da svi „Znaju više i učine više za razumevanje osoba obolelih od dijabetesa na poslu“.

.

Šećerna bolest u brojkama:

 7 od 10 zaposlenih osoba boluje od šećerne bolesti.
 3 od 4 zaposlene osobe koje boluju od dijabetesa se oseća u pojedinim situacijama anksiozno ili depresivno.
 4 od 5 zaposlenih osoba obolelih od šećerne bolesti je doživelo sindrom iscrpljivanja na poslu.
 3 od 4 osobe zaposlene osobe obolele od dijabetesa živi u nerazvijenim ili srednje razvijenim zemljama.
 Gotovo 50% zaposlenih osoba ne zna da ima bilo kakav poremećaj metabolizma šećera, uključujući i diabetes.

Najčešći simptomi dijabetesa:

 Učestalo mokrenje (poliurija) – telo pokušava da izbaci višak šećera putem urina.
 Pojačana žeđ (polidipsija) – posledica gubitka tečnosti zbog čestog mokrenja.
 Pojačan apetit (polifagija) – iako osoba jede više, može gubiti na težini jer ćelije ne mogu da iskoriste glukozu.
 Neobjašnjiv gubitak telesne težine – posebno kod tipa 1.
 Umor i slabost – zbog smanjenog unosa glukoze u ćelije.
 Zamagljen vid – povišen šećer utiče na sočivo oka.
 Sporo zarastanje rana i učestale infekcije (posebno kože, desni i mokraćnih puteva).
 Trnjenje, žarenje ili bol u stopalima i šakama – može biti znak oštećenja nerava (dijabetička neuropatija).

Posebno treba posumnjati na dijabetes:

 ako se ovi simptomi jave naglo kod dece i mladih, uz izraženu žeđ i učestalo mokrenje (moguć dijabetes tipa 1);
 ako se kod odraslih pojavi umor, žeđ i češće infekcije (moguć tip 2 dijabetesa);
 kod osoba sa faktorima rizika: gojaznost, fizička neaktivnost, hipertenzija, povišeni trigliceridi, gestacijski dijabetes u trudnoći ili pozitivna porodična anamneza.

Potvrda dijagnoze dijabetesa

.

Dijabetes se potvrđuje u zdravstvenoj ustanovi, laboratorijskim merenjem glikemije, odnosno glukoze u krvi. Ukoliko je vrednost veća od 7,0 mmol/L, pri dva merenja u različitim danima, našte (pre doručka), postavlja se dijagnoza dijabetesa.

.

Svetski dan borbe protiv šećerne bolesti treba sve da nas podseti na značaj prevencije tipa 2 dijabetesa – usvajanje životnih stilova koji smanjuju rizik od razvoja ove bolesti, može uticati i na smanjenje rizika za razvoj brojnih drugih stanja, i time ostvariti sveobuhvatan uticaj na unapređenje zdravlja.

Autor: Prim. dr Vanja Ilić, Načelnica Centra za promociju zdravlja ZZJZ Leskovac

Оставите коментар

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Scroll to Top