Uvod u Anatomiju

Američki ekonomista Čarls Kindlberger je na bazi jednog veoma banalnog primera bankarske krize izmedju dva rata koja je započela u Austiji napisao teoriju o Hegemoniji. Navodno zbog bankrota jedne banke po Kindlbergu nastala je svetska kriza. Došao je do zaključka da mora da postoji Hegemon, navodno, jedna velika finansijska sila koja će imati regulatornu funkciju nad ostalim malim, a nestašnim nacionalnim ekonomijama kako se te stvari ne bi ponavljale. Ovo je oberučke prihvaćeno od strane vladajućih kapitalističkih ekonomista.

A što naravno nije tačno, kriza 1929.-33.godine, nastala je krahom Njujorške berze i tako se proširila na ceo svet.

A možda vas ovakve vrste laži podsećaju na slučaj Gavrila Principa i kako je on zapoceo WW1. Interesanto je da su negativni efekti krize 1929-33 u Nemačkoj izazvali kreiranje ekstremno nacionalističkih pokreta, a kasnije i rat svetskih razmera. Nakon završetka tog rata formirane su medjunarodne finansijske institucije, najveći uticaj u tim institucijama na osnovu prava vučenja imaju Sjedinjene Američke Države.

Kriza mehura nekretnina koja je nastupila 2008. godine takodje na Wall Street-u, je inače namerno izazvana kriza, sto je zabeleženo i u medjunarodnim udžbenicima ekonomije.

Imala je za cilj da se bogati u SAD jos više obogate, a siromašni jos više zaglibe u dužnicko ropstvo. Kriza je izdirigovana jer su brzorastuće ekonomije kao Kina, Indija i Rusija postale pretnja po Američku privredu i Američki dolar. Samim tim dodatno bogaćenje tih najbogatijih 2% stanovništva u SAD manifestovano je kroz 3 firme BlackRock, Vanguard i State Street koje učestvuju preko 80% u S&P 500 indeksu ili u prostom prevodu preko 80% svega čime se trguje na Njujorškoj berzi.

S obzirom da to nije bilo dovoljno, SAD je dalje pribegla nama Srbima dobro poznatim merama uvodjenja demokratije dalje po svetu otvaranje novih ratišta sa velikim akcentom na rat u Ukrajini.

Jer rat je za Amerikance sa jedne strane milosrdje, ali i vrlo profitabilna stvar. Većini čitalaca je Hegemonija poznata kroz stane direktne investicije. Posle Nato agresije `99. godine, postavljenje marionetskih vlasti i pljačkaške privatizacije. Zapadne sile su imale za cilj uništavanje Jugoslovenske privede i korišćenja dalje neupošljenog naroda u svojstvu jeftine radne snage. Uz korišćenje pozamašnih državnih subvencija SDI za uzvrat održavaju socijalni mir i na taj način dalje sprovode ucenjivačku ekonomsku politiku. I ono što je najvažnije sav višak vrednosti (profit) ne ostaje u Srbiji.

Ali ono sto je čitaocima nepoznato jeste mešanje u monetarnu politiku Srbije od strane EU.

Naime, monetarna politika funkcioniše na sledeci način, pri povećanju stope inflacije sprovodi se restrikivna monetarna politika i obrnuto pri smanjenju sprovodi se ekspanzivna monetarna politika. Sve sa ciljem održanja stope inflacije na targetiranih 2%. Medjutim, to kod nas nije slučaj, postoje odstupanja od tog principa. Dakle, mi ne sprovodimo samostalno monetarnu politiku po kretanju inflacione stope već nam to diktira ECB. Inače, ECB (Evropska centralna banka) je nekada bila Bundes banka.

Imajući sve ovo u vidu možemo da zaključimo da je Srbija pod Američkom hegemonijom, ali da nam je upravnik EU tačnije Nemačka. Što vam postavlja sledeće pitanje: “Koja je to vlast koju ćemo mi da odaberemo a da će zapravo uspeti da se odupre imperijalističkim intersima velikih sila?” Možda ona koja pribavi atomsku bombu?! Dakle, nijedna.

Ovaj tekst je inspirisan studentskim protestima koji su učestali u većim gradovima Srbije u poslednjem periodu. Imajući u vidu eskalaciju svetske ekonomske krize koja uzročno-posledično u Srbiji povećava stopu siromaštva izmedju ostalog i stopu kriminaliteta i korupcije. A sa željom autora da mladi ljudi najpre ne postanu instrument u rukama političara i da ne budu izigrani jer činjenica je da živimo Orvelovoj 1984. Da steknu svoju finansijsku samostalnost i da razviju i unaprede kritičko mišljenje, kako inače i stoji u opisu svih modula post-diplomskih studija fakulteta društvenih nauka. Dakle, da postojeći sistem posmartaju kritički da onda delove koje ne valjaju otklone i poprave. A da ono što je dobro još više unaprede.

Autor: MSc ecc Vladimir Tasić

Korišćena literatura:

Bain K., Howels P., Monetary Economics., 2009., Bloomsbury Publishing.

Tasić T., Tasić V., Monetarna ekonomija., 2010., Fondacija darovitihHristifor Crnilović Kica.

Kindlberger Č., Svet u depresiji., 2021., Laguna.

Mishkin F., Monetarna ekonomija, bankarstvo I finansijska tržišta., 2006., Sp Print.

Tasić V., Značaj operacija na otvorenom tržištu kao instrumenta monetarnog regulisanja., 2014.,

EF Niš.

1 thoughts on “Uvod u Anatomiju”

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Scroll to Top